Preskoči na sadržaj

Stanje toka nije samo za sportiste: uvidi dr Chrisa Bertrama

 

"U početku sam radio isključivo sa sportistima. Ali što sam više posmatrao nacionalne sportske organizacije i poredio ih sa radnim mestima, to sam više uočavao ogroman nesklad. Sportisti se takmiče možda 2% vremena. Trening im oduzima 20-30% vremena. A ostatak je aktivni oporavak.

Uporedi to sa većinom radnih mesta, gde se ceo dan samo takmiči, takmiči, takmiči. Oporavak gotovo da ne postoji. Kada bismo tako tretirali sportiste, izgoreli bi za šest meseci. Pa ipak, i dalje mislimo da će taj model funkcionisati u kancelariji. Ne funkcioniše."

Chris Bertram, Ph.D., viši direktor za primenjenu neuronauku u Exosu

Dr Chris Bertram je viši direktor za primenjenu neuronauku u Exosu i stručnjak za to kako ljudi uče i funkcionišu pod pritiskom.

Sa preko 70 naučnih publikacija, doktoratom iz oblasti kontrole ljudskih motoričkih funkcija i pojavljivanjem u dokumentarcu Flow, dr Bertram pretvara vrhunsku neuronauku u strategije zasnovane na podacima i visokom uticaju za napredak u poslu i životu. Tokom poslednje dve decenije radio je sa svima, od profesionalnih snoubordera do rukovodilaca koji donose odluke visokog rizika.

Danas nauku o stanju toka primenjuje i u sportu i u biznisu, pomažući timovima da ubrzaju učenje, održe blagostanje i otključaju svoj najbolji rad.

Bilo da je reč o vrhunskim trening okruženjima ili korporativnim salama za sastanke, njegov fokus ostaje jednostavan: stvaranje uslova da se ljudi osećaju i funkcionišu najbolje u trenucima koji su najvažniji.

Portretna fotografija Chrisa Bertrama, Ph.D., višeg direktora za primenjenu neuronauku u Exosu.

Tim Exos: Da odmah uđemo u temu: na osnovu tvog iskustva sa vrhunskim sportistima i visoko uspešnim pojedincima, kakva je uloga stanja toka u performansama?

Dr Bertram: Tok je, u svojoj suštini, stanje izražavanja. To je onaj trenutak pun pogodak kada sve veštine na kojima si toliko naporno radio ožive.

Sportisti to često opisuju kao „biti u zoni”, a korist za njih je očigledna: brže učenje, brži oporavak i najbolje performanse onda kada je najvažnije. Tok ti omogućava da bez oklevanja izraziš svoje veštine na dan utakmice.

I u kancelariji, kao i u bilo kom drugom okruženju, nije ništa drugačije. Možda je tvoj dan utakmice velika prezentacija ili važan projekat. Bez obzira na to čime se baviš, sposobnost da namerno uđeš u tok omogućava nam da se u potpunosti pojavimo u trenucima koji su najvažniji.

Tim Exos: Kako je stanje toka postalo tolika fokusna tačka tvog istraživanja?

Dr Bertram: Moje akademsko obrazovanje je iz oblasti motoričkog učenja: kako ljudi uče da se dobro kreću, a zatim izvode te pokrete pod pritiskom. Tok nije bio moja polazna tačka, ali sam neprestano slušao sportiste kako pričaju o tome da su u toku.

Zatim sam naišao na studiju koja je pokazala da su sportisti napredovali i do pet puta brže kada su bili pripremljeni za stanje toka, u poređenju sa kontrolnom grupom. Takav efekat je nečuven u nauci o učenju. Bilo mi je neosporno da tu postoji nešto moćno.

Tim Exos: I to te je navelo da se zapitaš kako se tok primenjuje van sporta?

Dr Bertram: Tačno tako. U početku sam radio isključivo sa sportistima. Ali što sam više posmatrao nacionalne sportske organizacije i poredio ih sa radnim mestima, to sam više uočavao ogroman nesklad. Sportisti se takmiče možda 2% vremena. Od 20 do 30% vremena provode trenirajući. A ostatak je aktivni oporavak.

Uporedi to sa većinom radnih mesta, gde se ceo dan samo takmiči, takmiči, takmiči. Oporavak gotovo da ne postoji. Kada bismo tako tretirali sportiste, izgoreli bi za šest meseci. Pa ipak, i dalje mislimo da će taj model funkcionisati u kancelariji. Ne funkcioniše.

Tim Exos: To je upečatljiv kontrast. Kako si testirao tok u radnom okruženju?

Dr Bertram: U našoj najdirektnijoj studiji o toku na radnom mestu, udružili smo se sa Univerzitetom Hofstra i osmislili četvoronedeljnu studiju sa 150 Exos zaposlenih. Polovina njih je bila u interventnoj grupi fokusiranoj na tok. Učili su o nauci o toku, vežbali postavljanje SMART ciljeva i bili su podstaknuti da prave kratke pauze za oporavak. Takođe su nosili Fitbit uređaje kako bi pratili san, varijabilnost srčanog ritma i svakodnevnu aktivnost.

Kada su ljudi postavljali jasne ciljeve, pravili pauze i dobro se kretali, rezultati su bili jasni: produktivnost je porasla. Angažovanost je porasla. Blagostanje se poboljšalo. Ali to nije bilo samo na osnovu samoprocene. Fiziološki gledano, ljudi u interventnoj grupi su održavali zdrave nivoe varijabilnosti srčanog ritma (HRV). U kontrolnoj grupi je HRV zapravo opao, što znači da su na kraju studije nosili više stresa.

Tim Exos: Znači, tok im je dao veći učinak bez žrtvovanja zdravlja?

Dr Bertram: U tome i jeste lepota. Tok nam pomaže da se osećamo najbolje i da funkcionišemo najbolje. Ne jedno ili drugo. Prečesto nam se na poslu govori da moramo da biramo između produktivnosti i blagostanja, ali ne oboje. To je lažan izbor. Uz prave okidače, ljudi mogu postići održive visoke performanse, a da se pritom osećaju srećno i puni energije.

Tim Exos: Koji su bili ključni okidači u tvojoj studiji?

Dr Bertram: Prvi je bila jasnoća ciljeva. Imati nedvosmislene ciljeve jedan je od najmoćnijih početnih okidača za tok. Tražili smo od učesnika da postave jasan cilj za naredni sat. Taj mali čin je njihovom umu dao fokus i pravac.

Drugi je bio oporavak. Tok je stanje visoke energije. Troši gorivo, a taj dug moraš da vratiš. Strateške mikropauze — samo deset minuta odmora od posla da se pokreneš, istegneš ili resetuješ — napravile su ogromnu razliku.

A jedno od najiznenađujućih otkrića bilo je kretanje. Bez obzira na to u kojoj su grupi bili, oni koji su se tokom dana više kretali prijavljivali su više toka na poslu. Počeli smo to da zovemo „više kretanja, više toka”. Ne mora da bude trening. Čak i kratka šetnja ili pauza za istezanje priprema mozak za tok.

Kretanje menja ono što se dešava u mozgu koliko i u telu. To je jednostavna, ali moćna poluga za otključavanje stanja toka.

Tim Exos: Kako se stanje toka uklapa u priču o izgaranju zaposlenih?

Dr Bertram: Adam Grant je 2021. godine u The New York Times pisao o „posustajanju”, koje je nazvao zapostavljenim srednjim detetom između depresije i procvata.

Njegova sugestija je bila da bi tok mogao biti protivotrov. Naše istraživanje je pokazalo da je to tačno. Tok ljudima daje ne samo veću produktivnost, već i bolje blagostanje. Pomaže da se suprotstaviš tom sporom klizanju ka izgaranju.

Tim Exos: Šta je ta jedna stvar koju bi lideri trebalo da izvuku iz tvog istraživanja?

Dr Bertram: Da sama radna etika nije dovoljna. Radna etika je važna, ali bez oporavka predvidljivo prelazi u stres, preplavljenost i put ka izgaranju. Sportisti znaju da im trebaju ciklusi treninga i odmora. Organizacije treba da prihvate isti pristup. Tok se može trenirati. Uz male promene poput jasnih ciljeva, ugrađenog oporavka i više kretanja, timovi mogu da rade kreativan, inovativan i moćan posao, a da se pritom zaista osećaju najbolje.

Želiš da pomogneš svojoj radnoj snazi da dostigne sledeći nivo performansi, a da se pritom oseća najbolje? Preuzmi Finding Flow: The Why & How to Support Flow for the Modern Workforce.

O stručnjakinji

Dr Chris Bertram je viši direktor za primenjenu neuronauku u Exosu i vodeći trener za ljudske performanse sa preko 20 godina iskustva. Vodi vrhunske preduzetnike, rukovodioce i sportiste ka maksimizovanju učenja, izgradnji otpornosti i uspehu pod pritiskom. Sa preko 70 naučnih publikacija, doktoratom iz oblasti kontrole ljudskih motoričkih funkcija i pojavljivanjem u dokumentarcu Flow, dr Bertram pretvara vrhunsku neuronauku u strategije zasnovane na podacima i visokom uticaju za napredak u poslu i životu.

Izgradi performanse koje traju

Exos donosi vrhunski koučing ljudskih performansi na radno mesto. Pomažemo zaposlenima da izgrade energiju, fokus i otpornost kako bi davali najbolje od sebe bez izgaranja.

Često postavljana pitanja

Šta pomaže zaposlenima da ostanu fokusirani i produktivni tokom radnog dana?

Trajni fokus dolazi od sna, ishrane, kretanja, planiranih pauza i zaštićenog vremena za fokus.

Koja je razlika između produktivnosti i održivih performansi?

Produktivnost meri učinak u određenom periodu. Održive performanse su sposobnost da se taj učinak ponavlja bez izgaranja.

Kako lideri mogu pomoći timovima da održe visoke performanse bez izgaranja?

Ugradi oporavak u rad: kraći sastanci, blokovi za fokus, mikropauze i redovna revizija radnog opterećenja.