Preskoči na sadržaj

Najbolji načini za smirivanje sukoba na radnom mestu

Ključne poruke:

  • Sukob na radnom mestu je neizbežan i zapravo može biti važna prilika za rast svih uključenih.
  • Rešavanje sukoba znači posvetiti se ljudima koji su u njega uključeni, a ne slediti unapred pripremljen scenario.
  • Prvo, pogledaj u sebe: samorefleksija je ključna. Kako možeš da preuzmeš odgovornost za svoj doprinos ovom sukobu?
  • Neguj psihološku sigurnost: zapamti, u istom ste timu, a ne jedni protiv drugih. Podstiči otvorenu diskusiju, budi iskren i aktivno slušaj.
  • Vežbaj samoregulaciju: tehnike poput dubokog disanja i skeniranja tela mogu ti pomoći da ostaneš smiren i prisutan dok se suočavaš sa sukobom.
  • Ne zaboravi osnove svog blagostanja: pobrini se da dovoljno spavaš, jedeš i uneseš tečnost kako bi bio smiren i odgovoran prema članovima svog tima.

Sukob na radnom mestu je neizbežan.

Bilo da je reč o nesporazumu, neispunjenim očekivanjima ili sukobu radnih stilova, trenja su deo posla. Ali za njih ne postoji čarobno rešenje.

Rešavanje sukoba počinje od ljudi koji su u njega uključeni, a ne od unapred pripremljenog scenarija.

Zašto je samorefleksija prvi korak u rešavanju sukoba

U sukobu je lako kriviti druge. To samo produbljuje sukob.

Da bismo zaista napravili promenu, prvo moramo da pogledamo svoju stranu priče.

Pre nego što počneš da optužuješ ili pripremaš tačke za sledeći težak razgovor, zapitaj se:

  • Kakva je moja uloga u nastanku ovog sukoba?
  • Kako mogu da se pripremim da nastupim konstruktivno?
  • Kako možemo da postignemo rešenje u kom svi dobijaju?

Što više nastupaš iz samosvesti i odgovornosti, veća je verovatnoća da će i drugi slediti tvoj primer.

Koristi „ja“ iskaze

Važno je da što više koristiš „ja“ iskaze.

Drugim rečima, govori o tome kako si se ti ponašao i kako je situacija uticala na tebe, umesto da optužuješ druge uključene.

Na primer: „Kada se ovo desilo, osećao sam se potcenjeno s obzirom na trud koji sam uložio“, umesto „Naterao si me da se osećam potcenjeno.“

Ovo pokazuje preuzimanje odgovornosti umesto okrivljavanja. Čak pokazuje i iskrenost, što omogućava drugima da spuste gard i govore otvoreno.

Zašto je psihološka sigurnost važna

Psihološka sigurnost znači da se ljudi osećaju slobodno da dele svoje ideje, pitanja i brige bez straha.

U psihološki sigurnom okruženju sukob zapravo može biti važna prilika za rast svih uključenih. Evo kako to možeš postići:

Podstakni timski rad

Zapamti, u istom ste timu, a ne jedni protiv drugih. Postavljaj otvorena pitanja poput: „Sa kojim izazovima se suočavaš?“ ili „Kako možemo zajedno da popravimo ovu situaciju?“

Podstakni diskusiju

Neguj iskrenost kako bi se i drugi osećali sigurno da se otvore. Namerno stvaraj prilike da članovi tima razgovaraju o unapređenju timskih praksi i navika. Ulaži u timski razvoj kao redovno održavanje grupe.

Bez pravih veza i prostora za razgovor, timska kultura propada.

Aktivno slušaj

Dozvoli drugima da iznesu svoju perspektivu bez prekidanja. To im omogućava da ti veruju i pokazuje im da ceniš njihov doprinos.

Pre nego što odgovoriš, ponovi im ono što si razumeo iz njihovih reči kako bi se uverio da si u potpunosti shvatio njihovu perspektivu.

Kako samoregulacija pravi razliku u sukobima

Sukob prirodno može biti emotivno nabijen. Ne zaboravi da proveriš kako si. Evo nekoliko tehnika za prilagođavanje tvog unutrašnjeg stanja trenutku:

Tehnike poput dubokog disanja i skeniranja tela mogu ti pomoći da ostaneš smiren i prisutan u tim trenucima.

Rad sa disanjem: Tvoj dah je jedan od najmoćnijih alata za samoregulaciju koje imaš. Na primer, možeš probati fiziološki uzdah: dva brza udaha kroz nos, praćena dugim izdahom kroz usta. Ovo može smiriti bilo kakvu anksioznost i pomoći tvom telu da se resetuje.

Čulni podsticaji: Oslanjanje na čula lako može promeniti kako se tvoje telo oseća. Hladna voda na koži ili fokusiranje pogleda mogu te energizovati. Topla voda ili omekšavanje pogleda mogu te smiriti.

Kreativne aktivnosti: Kreativan rad ili igra mogu te smiriti ili energizovati. Sve zavisi od aktivnosti i toga kako odgovara tvojim ličnim potrebama. Slikanje, na primer, može opustiti jednu osobu, a kod druge probuditi energiju. Igraj se i eksperimentiši. Ne zaboravi da uživaš dok istražuješ šta funkcioniše za tebe.

Ali da bi imao kapacitet da razmišljaš, regulišeš se i reaguješ, moraš da podržiš sisteme koji pokreću te sposobnosti. Drugim rečima, moraš da brineš o osnovnim stubovima svog blagostanja.

San: odmoran mozak bolje podnosi sukobe

Da li primetiš da si brže frustriran posle loše prospavane noći? To nije slučajnost.

San radi mnogo više od toga da podržava energiju. On je temelj emocionalne regulacije. Kada nedovoljno spavaš, tvoja sposobnost da se nosiš sa stresom je mnogo slabija.

Roditelji ovo intuitivno znaju. Dete koje je propustilo dnevni san mnogo je sklonije da bude naprasito i preosetljivo. Odrasli nisu drugačiji, samo obično bolje prikrivamo to.

Zato kada se spremaš za napet timski sastanak ili pokušavaš da razrešiš tenziju na radnom mestu, zapitaj se: da li sam dobro spavao prošle noći? Ako nisi, manja je verovatnoća da ćeš ostati smiren, radoznao i saosećajan — što su sve ključne osobine za razrešenje sukoba.

Ishrana: ono što jedeš oblikuje kako reaguješ

Svi smo osetili oštricu „gladnog besa“. Ali nauka ide dublje od propuštenog obroka.

Tvoje navike u ishrani i unosu tečnosti imaju ogroman uticaj na hemiju mozga i raspoloženje. Tvoj mozak je neprocenjiv alat i potrebno mu je vrhunsko gorivo da bi nesmetano funkcionisao. A loše snabdeveno telo nema dovoljno resursa da ti pomogne da efikasno regulišeš emocije.

Da li bi radije ušao u posredovanje u sukobu osećajući se tromo i dehidrirano? Ili bi radije bio smiren i energičan zahvaljujući hranljivoj ishrani i pravilnom unosu tečnosti?

Pre nego što uđeš u težak razgovor sa zaposlenima ili kolegama, zapitaj se: da li sam se danas, i tokom prethodne nedelje, hranio na način koji podržava moje raspoloženje i fokus?

Ako nisi, u razgovor ulaziš u nepovoljnijem položaju.

Nastupi usklađeno

Na kraju dana, najbolji načini za smirivanje sukoba na radnom mestu nisu duhoviti protivargumenti ili napamet naučeni komunikacioni obrasci.

Reč je o tome da nastupiš sa biološkim i psihološkim kapacitetom da slušaš, regulišeš se i povezuješ sa drugima.

Želiš da izgradiš bolju saradnju u svom timu? Razgovaraj sa nama o tome da Exos Team Builder radionicu doneseš u svoju organizaciju.

O stručnjakinji

Stefan Underwood, MS, CSCS, izvršni je potpredsednik za metodologiju u Exos-u i priznati autoritet za ljudske performanse. Ima diplomu BSc iz nauke o vežbanju i master (MS) iz organizacione psihologije. Sa 20 godina iskustva u radu sa vrhunskim sportistima, jedinicama specijalnih operacija i liderima kompanija sa Fortune 500 liste, pomaže da se ljudski potencijal pretvori u vrhunske organizacione rezultate. Stefan vodi Exos-ov multidisciplinarni Performance Innovation Team i predaje najsavremenije metode širom sveta kroz Exos Education.

Izgradi performanse koje traju

Exos donosi vrhunski koučing ljudskih performansi na radno mesto. Pomažemo zaposlenima da izgrade energiju, fokus i otpornost kako bi davali najbolje od sebe bez izgaranja.

Često postavljana pitanja

Šta je psihološka sigurnost na radnom mestu?

Psihološka sigurnost je zajedničko uverenje da članovi tima mogu da se izjasne, ne slažu se, priznaju greške ili postavljaju pitanja bez straha od kazne ili poniženja. Ne radi se o snižavanju standarda ili izbegavanju teških razgovora, već o tome da se stvori dovoljno bezbedno okruženje da se ti razgovori vode. Timovi sa visokim nivoom psihološke sigurnosti ranije prepoznaju probleme, brže uče i donose bolje odluke pod pritiskom.

Kako izgraditi psihološku sigurnost bez smanjivanja odgovornosti?

Psihološka sigurnost zapravo jača odgovornost. Kada ljudi mogu rano da imenuju probleme bez straha od kazne, odgovornost postaje lakša, a ne teža. Upravo skriveni problemi narušavaju standarde. Ulaži u edukativne programe za izgradnju tima. Standarde drži jasnim i doslednim za sve, razdvoj iskrene greške od krivice i pozovi na preispitivanje pre nego što izneseš sopstveni stav pri donošenju odluka.

Šta lideri mogu da urade da ojačaju timsku kulturu?

Kultura se menja kada lideri promene ono što se svakodnevno pokazuje primerom, imenuje i nagrađuje. Neka priznanje bude konkretno i učestalo. Postavi jasne norme za sastanke, povratne informacije i neslaganje, a zatim ih dosledno primenjuj u timu. Reši napetost rano, umesto da čekaš da prođe sama od sebe. Iznad svega, budi primer ponašanja koje želiš da vidiš. Kultura prati ono što lideri rade pod pritiskom, a ne ono što govore na sastancima za sve zaposlene.