Osnivači

Mihailo Miša Kun

INICIJATORI I PREGAOCI

Još kao đak somborske Učiteljske škole, Sava Vukosavljev prihvatio se tambure i dirigovanja orkestrom. Posle rata napušta vojsku, vlast (rad u Izvršnom veću Vojvodine) i rukovođenje u Radio Novom Sadu, samo da bi mogao što više vremena posvetiti muzici, pre svega tamburi. Čika Savina hodoljublja po Vojvodini pedesetih godina i selekcija tamburaša, da od 250 kandidata odabere 24, to je bilo ono pravo. Tako je nastao Tamburaški orkestar Radio Novog Sada, 1957. godine. Svi primljeni u novi orkestar svirali su na instrumentima tzv. "sremskog štima" (četvoroglasni kvartalni sistem), koji omogućuje bolju tehniku sviranja i plemenitiju boju zvuka.

Zahvaljujući mikrofonima, više nije bilo potrebno forsiranje snage tona sviranjem blizu kobilice. Trzanje plektrumom je umekšano, odnosi između deonica izjednačeni, stvoren je homogeni orkestarski zvuk sa težištem na bračevima, osnovom na basu, harmonskim stubovima u bugarijama i čelima, dok su bisernice davale posebnu reskost poput pikola, a iznad flaute. Stvoren je tako, orkestar koji može da zadovolji sve potrebe, od praćenja pevača i sviranja kola i aranžmana, do izvođenja koncerata.

Kreatori i realizatori na proslavi 75. godišnjice HKPD "Matijie Gupca" u Rumi. S leva na desno: Boško Pauković, Jovica Jerkov, Jelena Jerkov, Sava Vukosavljev, nepoznati gost, Zlatko Kolarić Boško Bogičević i Iva Mihalek.

Čika Sava, omiljeni gost i počasni član KPD "Matija Gubec" posvetio je svoju kompoziciju " Sremska rapsodija" ovom "Društvu", čija je praizvedba bila na X Festivalu muzičkih društava Vojvodine u Rumi 1973. godine, Svoje "brežanstvo", čika Sava je posvedočio kompozicijom "U Rumi na Bregu", koju je posvetio Miši Kunu. Praizvedba ove kompozicije bila je 1983. godine na XI Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku.

Uz Savu Vukosavljeva, nezaboravni trenuci rumskih tamburaša vezani su i za Ivu Mihaleka i Jovicu Jerkova, saradnike i prijatelje iz Saveza muzičkih društava Vojvodine u Novom Sadu.

Pera Matešić spada u red najaktivnijih članova "Društva" kroz dugi niz godina. Aktivan glumac, igrač u folklornoj sekciji, basprimaš, sekretar, dirigent Tamburaškog orkestra, pa predsednik, stizao je svuda. Poseban doprinos u radu i razvoju "Društva" ostvario je početkom šezdesetih godina, okupljanjem oko sebe učenika osnovne škole, sa kojima je krenuo od početka. Danas su njegovi učenici postali okosnica Tamburaškog orkestra. Uz Mišu Kuna, Pera Matešić je svakako najistaknutiji član "Društva" u posleratnom periodu. To potvrđuju i društvena priznanja. Pera Matešić je dobitnik Oktobarske nagrade za 1975. godinu, sledeće godine dobio je Orden rada sa srebrnim vencem, sa potpisom J. B. Tita, na čega je posebno ponosan. Diplome Saveza muzičkih društava Vojvodine dobio je 1968. i 1979. godine, kao i niz drugih priznanja.

Predsednici 1919. – 1969. godine

M. Bačević, M. Štimac, S. Štimac, A. Pil, Đ. Matešić, A. Galar, S. Težar, Đ. Štimac, A. Benčić, Đ. Štimac, Đ. Krevedl, P. Matešić, A. Šikeždi, J. Matešić, M. Kun

Predsednici 1969. – 1994. godine

Petar Matešić, Laza Rakoš, Đura Šikeždi, Pavle Rakoš, Ilija Benčić, Zlatko Kolarić, Đura Kun, Ivan Rakoš, Tomislav Gajger

Sede: Krevedl Josip, Marko Bačević, Šulc Antun
Stoje: Steva Rakoš, Toma Benčić, Josip Mišak, Pera Matešić-Braca, Antun Rakoš, Mija Petković

Sede: Matija Konkoli, Pil Franja, Joca Matešić, Štimac Stjepan
Stoje: Antun Lanc, Iva Benčić, Andrija Gajger, Josip Pil, Đura Mišak, Ilija Benčić, Ivan Mesić

Sede: Pera Matešić, Đura Kolarić, Đura Kun-Lala, Josip Matešić, Mita Šućin, Paja Rakoš
Stoje: Andrija Obreht, Zlatko Kolarić, Josip Božić, Paja Benčić, Matija Juričić, Martin Mišak, Ivan Lanc

Stoje: Pil Z, Gajger Ž, Kolarić Ž, Rakoš I, Benčić M, Šikeždi Đ, Lepotić M, Pil M, Kun Đ
Sede: Kolarić Đ, Rup F, Rajakovac B, Rakoš P, Matešić P, Rakoš F, Vidaković P

Sede: Albin Hvala, Miroslav Benčić, Ivan Horvatić, Zlatko Kolarić, Đura Kun, Ratko Racković, Milenko Kulušić
Stoje: Mirko Pil, Damir Kolarić, Steva Štimac, Antun Matešić-Baćko, Pavle Kojić, Iva Rakoš, Bernardo Lanc

Folklorna sekcija veženje nošnji 1953. godine. Prvi red sede s leva na desno: Jelena Štimac, Ružica Čereki, Ana Rakoš, Marica Rakoš, Ana Matešić, Mikulina Renić, Eva Krevedl, Julka Rakoš, Kata Štimac, Agata Benčić, Marija Kun, Eva ?, Mara Puškaš, vera Škrobot i Ljubica Rakoš. Stoje: Rozalija Jovanović, Rozalija Mišak, Marija Štimac, Anica Đurković, Josip Krevedl, Ktarina Lanc, Ana Ris, Lenka Šulc, Evica Šme, Marija Jambrec i Marija Gajger

Hor 1954. godine. S leva na desno čuče: Nevenka Šikeždi Veronika Matešić, Nikolina Štimac i Zdenka Bodor. Sede: Ruža Varga, Anica Švab, Katica Lanc, Mara Pitok, Đura Kun-Lala horovođa, Helena Varga, Kata Štimac, Sofija Rakoš i Nikolina Pil. Stoje: Blaženka Matešić, Ruža Šikeždi, Blaženka Bodor, Agica Bodor, Slavivca Palajić, Ana Pil, Blaženka Rakoš, Marijana ?, Eva Kun, Lela Juričić, Zdenka Bodor i Katica Nagl.

Folklorna sekcija 1954. godine. Sede s leva na desno: A. Štimac, K. Benčić, N. Palajić, V. Lanc, M. Šulc i M. Matešić. Stoje: F. Čereki, P. Šulc, M. Šme, I. Galar, P. Pitok i M. Miša

Folklorna sekcija iz 1979. godine. Veženje nošnji. Sede s leva na desno: J. Kolarić, E. Pil, M. Kolarić, J. Nekić, A. Kun, A. Benčić. Stoje: N. Benčić, B. Rakoš, R. Gašparović, L. Nekić, B. Hvala, K. Lanc, Z. Kolarić, D. Lakaj, B. Benčić, N. Dropučić, L. Nekić, V. Renić, R. Šikeždi, S. Lanc, Đ. Lanc, M. Nekić i J. Slepčević. Deca čuče: A. Lanc, M. Lanc i M. Utvić.

INICIJATORI I PREGAOCI

Predsednici Društva

Upravni odbori

Folklorna sekcija i hor